PRIJEDLOG ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU - prosinac 2017.

PRIJEDLOG ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU

I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA Ustavna osnova donošenja ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske). II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ocjena stanja Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14 i 36/15) donesen je 1995. godine i do danas je mijenjan osamnaest puta. Ovim se Zakonom određuju načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti, pri čemu se pod pojmom komunalnog gospodarstva u smislu tog Zakona podrazumijeva obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina, gradova i Grada Zagreba, kao i županija kada je to određeno tim Zakonom. Neuobičajeno veliki broj izmjena i dopuna čine tekst važećeg Zakona o komunalnom gospodarstvu izuzetno nepreglednim i teškim za snalaženje u provedbi. Tome dodatno doprinosi činjenica što je Zakon o komunalnom gospodarstvu u šest slučajeva mijenjan drugim zakonima te posebice činjenica da su tim zakonima u većoj ili manjoj mjeri paralelno uređena pitanja vezana uz određenu komunalnu infrastrukturu, njezino građenje i financiranje njezina građenja, te su prema tri od tih zakona (Zakon o vodama, Zakon o održivom gospodarenju otpadom i Zakon o pogrebničkoj djelatnosti) određeni poslovi prestali biti komunalna djelatnost u smislu Zakona o komunalnom gospodarstvu. U više od dvadeset godina provedbe Zakona o komunalnom gospodarstvu uočeni su i brojni drugi nedostaci tog Zakona koji nisu mogli biti otklonjeni njegovim brojnim izmjenama i dopunama. Ovi nedostaci očituju se uglavnom kao pravne praznine, primjerice kada je u pitanju građenje i imovinskopravni status komunalne infrastrukture, organizacijski oblici obavljanja komunalnih djelatnosti, komunalni red i rad komunalnih redara, te kao relativno loše, nedostatno, odnosno neprimjereno uređenje pojedinih pitanja. Potonje se, prije svega, odnosi na pitanje načela na kojima mora počivati komunalno gospodarstvo koja su nedostatno uređena, te na komunalni doprinos i komunalnu naknadu koje je kao osnovne i najvažnije izvore financiranja izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture koje je potrebno urediti na način kojim će otkloniti utvrđeni nedostaci, a bez povećavanja financijskog opterećenja za obveznike njihova plaćanja. Osim toga, određena pitanja vezana uz organizacijske oblike obavljanja komunalnih djelatnosti, konkretno uz trgovačko društvo koje obavlja komunalnu djelatnost, komunalnu 3 javnu ustanovu i povjeravanje obavljanja komunalnih usluga ugovorom, potrebno je uskladiti sa Zakonom o javnoj nabavi (Narodne novine, broj 120/16), a koji je Zakon usklađen s Direktivom 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28. 3. 2014.), kako je posljednje izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/2170 оd 24. studenoga 2015. o izmjeni Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL L 307, 25. 11. 2015.). U svrhu otklanjanja spomenutih problema i nedostataka nesporno je nužna izrada i donošenje novog zakona.

OPŠIRNIJE: PRIJEDLOG ZAKONA O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU